Troškovi stanovanja

Trećina domaćinstava u inajmljenom stanu finansijski preopterećeno

3.06.2026, 08:24

Skoro svako treće domaćinstvo u iznajmljenom stanu u Nemačkoj finansijski je preopterećena troškovima režije, navodi Udruženje nemačkih stanara.

Studija Instituta za stanovanje i stambeno okruženje (IWU) utvrdila je da oko 6,6 miliona domaćinstava sa stanom pod zakup troši više od 30 odsto neto prihoda na stanarinu i grejanje.

Među njima, 3,2 miliona domaćinstava za te troškove izdvaja više od 40 odsto primanja.

U Nemačkoj ima blizu 20 miliona domaćinstava koja iznajmljuju stambeni prostor, a 42 odsto njih pripada najnižoj trećini po prihodima.

Prosečni mesečni neto prihod domaćinstava u toj grupi je oko 1.417 evra, navode autori studije i upozoravaju da je ta kategorija stanovništva zbog troškova stanovanja došla do "finansijske granice."

Pritom, najsiromašnijih 10 odsto stanovništva na režiju troši i do 60 odsto prihoda. Udruženje stanara te podatke opisuje kao alarmantne, a vladu poziva da ugrožene zaštiti od preteranog rasta troškova.

Sa druge strane, Destatis slika nešto manje dramatičnu sliku.

Na osnovu evropskih statističkih podataka, procenjuje da je prošle godine troškovima stanovanja bilo preopterećeno 11,2 odsto građana Nemačke, odnosno svako deveto domaćinstvo.

Međutim, zvanična statistika domaćinstva klasifikuje kao preopterećena samo kada na stanovanje troše više od 40 odsto prihoda.

Ključni faktor opterećenja autori studije vide u rastu kirija, što naročito pogađa građane koji su se uselili u poslednjih nekoliko godina.

Ugovori o zakupu potpisani od 2020. u proseku su za najmanje petinu skuplji od starijih ugovora.

Jaz je posebno širok u velikim gradovima.

Novi stanari u Berlinu plaćaju kirije koje su u proseku za 29 odsto više od opšteg proseka svih ugovora o zakupu. U Minhenu razlika je 26 odsto, a u Frankfurtu 25 odsto.

Zbog toga se mnogi građani koji imaju povoljne stare ugovore nerado odlučuju na preseljenje, što praktično zamrzava delove tržišta nekretnina.

Udruženje stanara stoga traži strožu kontrolu cene zakupa, oštrije sankcionisanje preteranih kirija i značajno proširenje fonda socijalnih stanova kako bi oni postali dostupniji na tržištu.