Migracije i azil

Nemačka zaoštrila propise o azilu

27.02.2026, 12:33

Nemačka je izmenila propise o azilu u skladu sa direktivom Evropske unije: Procedura se ubrzava, kontrola zaoštrava, a kandidati za azil brže mogu do posla.

Na glasanju u Bundestagu, za izmene su se izjasnili poslanici vladajuće koalicije demohrišćana i socijaldemokrata, a protiv je bila cela opozicija, Alternativa za Nemačku (AfD), Zeleni i Levica.

Zajednički evropski sistem azila (CEAS) usvojen je u maju 2024. Članice su dužne da provedu izmene u skladu sa CEAS do juna.

Reforma predviđa proveru identiteta i pokretanje procedure azila na spoljnim granicama EU za kandidate iz zemalja sa slabim izgledom za pozitivno rešenje.

U slučaju odbijanja, državljani tih zemalja se deportuju direktno sa granice. Nemačka, u centru Evrope, to će moći da primenjuje na aerodromima i u lukama.

Postupci za osobe koje su već podnele zahtev u nekoj drugoj državi članici EU biće ubrzani.

Produžava se rok za deportaciju u prvu zemlju ulaska, čime se redukuje mogućnost ljudi da ostaju duže sakrivanjem i višestrukim vraćanjem procedure provere na početak.

Mehanizam solidarnosti EU omogućiće da se tražioci azila iz članica na spoljnim granicama pod velikim pritiskom, poput Grčke i Italije, rasporede u druge zemlje EU. Nemačka ove godine neće morati da primi nikoga po tom osnovu zbog velikog broja izbeglica iz Ukrajine.

Kandidati za azil u Nemačkoj će moći brže da izađu na tržište rada, ali i iz prihvatnih centara. Deca će najkasnije dva meseca posle aplikacije za azil mogu da krenu u školu.

Desničarska AfD je nove propise kritikovala kao nedovoljne, ocenivši da neregulisanim useljenicima i dalje ostavlja prostor da "varaju" sistem.

Zeleni su, pak, ocenili da je reforma prestroga, odnonsno da su pravila oštrija od onoga što zahteva EU.

Levica je upozorila da novi propisi "donose još haosa, jada i bespravlja."

Broj zahteva za azil u Nemačkoj pada od sredine 2023. Prošle godine broj prvih zahteva pao je na oko 113.000, sa skoro 230.000 u prethodnoj godini.

Pad je pripisiv oštrijoj kontroli granica unutar EU i padu Asadovog režima u Siriji.

Članice EU prošle nedelje su finalizovale listu bezbednih zemalja porekla, među kojima su Maroko, Tunis, Egipat, Kosovo, Kolumbija, Indija i Bangladeš.

To će omogućiti ubrzanu deportaciju iz svih država članica EU u te zemlje, nakon prethodne provere zahteva.